Pliva nedodirljiva – sve joj dozvoljeno

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

Vijećnica je bila premala da primi zainteresirane građane koji su stajali na hodniku, a veliki broj zainteresiranih je otišao jer nisu mogli ući

Piše: Dražen Mufić; e-mail: drazen.mufic@zg.t-com.hr; mob: 098/1824-579

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva uputilo je na javnu raspravu Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za novi  pogon sinteza SM2 u Savskom Marofu, Pliva Hrvatska d.o.o.. Javna rasprava održana je u vijećnici Općine Brdovec. Prisutni su bili čelnici Općine Brdovec, Plive i tvrtke Ekonerg d.o.o. koja je izrađivač dokumentacije za novi pogon. Ova javna rasprava  pobudila je interes građana i eko udruga  veći nego prethodna u lipnju 2011. kada je bila popunjena jedna trećina kino dvorane u Brdovcu. Okupljeni su bili nezadovoljni organizacijom ovako važne rasprave i smatraju da se čelništvo Općine Brdovec nije pobrinulo osigurati adekvatan prostor. Vijećnica je bila premala da primi zainteresirane građane koji su stajali na hodniku, a veliki broj zainteresiranih je otišao jer nisu mogli ući. Jasno i glasno su iznosili svoje nepovjerenje prema Plivi. Konačno je prekinuta pasivnost bivših djelatnika Plive, izrečene su optužbe za ispuštanje nikla u Gorjak, nebrigu o kanalizaciji u krugu industrijskog kompleksa (pri rekonstrukciji kanalizacije 17 metara cijevi nisu pronašli jer je potpuno izgrižena), ispuštanje prekomjerno zagađenih otpadnih voda, smrad koji se širi a koji je postao nadražujući i drugo. Eko udruge su prigovorile da u dokumentaciji nedostaje, jer se skriva, što će se proizvoditi, koje opasne tvari će se koristiti kao sirovine, a koje otpadne tvari nastaju kao rezultat  proizvodnje i predstavljaju opasnost za okoliš.

Potpredsjednica Gradskog vijeća Grada Zaprešića Ruža Katić podsjetila je da je Grad Zaprešić uputio upozorenje Plivi na projektiranje njihovog pročistača za predtretman koji projektiraju bez pročišćavanja  klorida i sulfata. U sustav javne odvodnje ne smiju se ispuštati vode koje su više opterećene nego što je Pravilnikom to propisano, a s ovako projektiranim pročistačem to se neće postići. Prigovor se odnosio i na količinu opasnih tvari koje se deponiraju uzvodno od vodocrpilišta budući da je  zakonom zabranjeno skladištenje otpadnih tvari na ovom području. Pod  maskom privremenog skladištenja na tom prostoru zadržava se velika količina opasnog materijala, a koja će se dodatno povećati izgradnjom novih pogona Plive, Hospire i Kvasca. Nažalost, Ministarstvo zaštite okoliša nije uključilo i Grad Zaprešić kao subjekt u procesu odlučivanja pod izgovorom da se Pliva nalazi na području općine Brdovec.

- Unatoč tome, smatram da Zaprešić obvezno mora zauzeti i zauzima  proaktivnu ulogu u zaštiti okoliša budući da se vodocrpilište Šibice i pročistač za konačnu obradu otpadnih voda nalaze na području Zaprešića, rekla je Katić.

Samo 4 km nizvodno od lokacije Savski Marof je vodocrpilište Šibice (Zaprešić), najveće u Sjevernoj Hrvatskoj, koje opskrbljuje pitkom vodom dvije županije (120,000 ljudi, planirano proširenje za još toliko). Sva  detaljna  ispitivanja koja su proveli Institut Ruđer Bošković, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Elektroprojekt, HEP, Hrvatske vode i drugi govore o vrlo visokom riziku  potencijalnog zagađenja od farmaceutske industrije u Saskom Marofu. Stoga je područje vodonosnika izvora Šibice u Prostornom planu Zagrebačke županije i Općine Brdovec proglašeno osjetljivim, rezervirano kao III. zona sanitarne zaštite pitke vode u kojem je zabranjeno građenje i proširenje kemijske industrije. Pliva dobiva dozvole za proširenje usprkos neusklađenosti s prostorno-planskom dokumentacijom i to na temelju strategije koja predstavlja smjernice, a nije i ne može biti provedbeni dokument za izdavanje dozvola i rješenja. Pliva je desetljećima  ispuštala tehnološke vode bez pročišćavanja.

- Mulj potoka Gorjak je vrlo viske toksičnosti, a potok protječe drugom i trećom zonom našeg vodocrpilišta. Institut Ruđer Bošković je radio analize mulja 2008. i 2011. Stanje je nepromijenjeno, mulj je zagađen tvarima  koje imaju dugo razdoblje razgradnje - antibiotici, umjetni hormoni, teški metali. Iz godine u godinu  nižu se samo obećanja za saniranje  potoka. Na ovoj raspravi  krivnja je prebačena na Hrvatske vode i Kvasac kao da se to ne tiče Plive. Sve po onoj staroj izreci ”Na vukove vika a lisice meso jedu”. Neodgovorno ponašanje ostavilo je štetan trag na  okoliš i zdravlje ljudi, govori Ruža Katić te dodaje da u ovom teškom vremenu pozdravlja i podržava nova ulaganja, otvaranja novih radnih mjesta, ali uz uvjet obvezne zaštite zdravlja ljudi i okoliša.

Vjeruje da i građani Zaprešića i okolnih općina dijele mišljenje. Prisutnost Plive na ovom području je preko 4 desetljeća. Nekad su građani s ponosom govorili da rade u Plivi, danas odmahnu glavom, okrenu se i ne žele razgovarati. Ranije se tu proizvodio špirit i kvasac. Ta proizvodnja nije jako ugrožavala okoliš. Dok je tvrtka bila u rukama domaćih vlasnika provodila se kontrola. Od kada je Pliva prodana strancima nastao je totalni nemar za okoliš, izostao svaki oblik kontrole i sankcioniranja. Prije ulaska u EU sve tri tvrtke na lokaciji u Savskom Marofu (Pliva, Hospira i Kvasac) vrtoglavo rade na proširenju, kako bi u prijelaznom razdoblju do 2018. imale što niže kriterije zaštite okoliša.

- Tijekom 2010. i 2011. to im je i polazilo za rukom tako što im je Ministarstvo zaštite okoliša izdalo rješenja ne poštujući zakone, uredbe i  pravilnike. Je li potencijalna ugroženost kojoj se izlaže 120.000 ljudi realna, ili previsoka cijena za 80 novih radnih mjesta koje nudi Pliva? Nemar i nebriga za okoliš se nastavljaju i ubrzo bi mogli doseći točku kulminacije. Pogodujući Plivi ugrožavaju se sve pitke vode u Republici Hrvatskoj. Ministar Pankretić pogoduje Plivi izmjenom Pravilnika u tijeku javne rasprave na Studiju utjecaja na okoliš. Tom izmjenom dozvoljava se građenju kemijske industrije u zaštićenoj III. zoni sanitarne zaštite vodocrpilišta. Uz izostanak svih kontrola i sankcija za ovako neodgovorno ponašanje, sve tri tvrtke u Savskom Marofu okrenute su ostvarivanju što većeg profita zanemarujući pri tome zaštitu okoliša. Izostala je odgovornosti svih, od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Hrvatskih voda, Zagrebačke županije i Općine Brdovec. Kada će odgovorni  za propuste odgovarati? Kako im građani mogu vjerovati da će ubuduće ispravno postupati? Naravno da obećanja nisu dovoljna, zabrinuta je Ruža Katić.