Predstavljen strip u stihovima Željka Mišaka

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

Strip prikazuje jednonoćnu avanturu antropomorfiziranih životinja koje bježe iz svoga kaveza u ZOO-u

Piše: Božena Brkić

Početkom studenog u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića promoviran je strip u stihovima 'Vesela noć u Maksimirskom zvjerinjaku' autora Željka Mišaka, namijenjen ponajprije djeci, ali i svakome koga zanima povijest hrvatskog stripa i crtanog filma. Strip prikazuje jednonoćnu avanturu antropomorfiziranih (pojam antropomorfiziranost označava životinje koje posjeduju ljudske osobine a takve smo kroz raznorazne crtiće poput Tom&Jerrya svi upoznali ) životinja  koje bježe iz svoga kaveza u ZOO-u i prepuštaju se različitim 'zabranjenim' užicima, poput pretjerivanja u jelu i piću, zaljubljivanja u 'drugu' vrstu, provaljivanja na tuđi posjed i sl., da bi se naposljetku samoinicijativno ponovno vratile u  kaveze – samo krive.

Ova vesela pripovijest u svom audio obliku postoji već trideset godina, kada su popularne bile glazbene priče koje su djecu sa književnošću upoznavale putem kaseta. Nastala je krajem sedamdesetih godina, kada je glasove životinjama davao tada sedmogodišnji autorov sin, danas mnogima prepoznatljivi voditelj znanstvene emisije 'Na rubu znanosti' - Krešimir Mišak, koji je također nazočio promociji knjige, kao njezin urednik, uz sunakladnika Veljka Krulčića.

Originalna priča sačuvana je, ali su neki njezini dijelovi zbog starosti vrpce postali nerazgovjetni. Zato je preinačena i prenesena na novi medij - strip, a grafički prikaz scenarija povjeren je Darku Kreču. Njemu je ovo prvi dugometražni strip, koji pršti bojama, a po 'simpatičnosti' prikazanih životinja  na svjetskom je nivou; usporediv primjerice sa brandovima Walta Disneya.

Uz sam strip, koji je nastajao oko tri godine, ova knjiga sadrži i opsežnu studiju o povijesti stripa i crtanog filma u Zagrebu, koja obuhvaća vremenski period od 1935.godine pa sve do danas. Sadrži stotine imena stripova i crtanih filmova, te njihovih autora koji su stvorili 'kulturu stripa' u Hrvatskoj, a javnosti su podaci o njima obično nepoznati ili teško dostupni. Zato bi ova knjiga mogla privući i odrasle zaljubljenike u ovu umjetničku formu. I dok će ga djeca doživjeti ponajprije kao veselu slikovnicu, kroz radnju ovoga stripa proteže se simbolika koju autor izrijekom ne spominje. Životinje maštaju o slobodi, a kada pobjegnu, suočene s  njezinom cijenom, posljedicama svojih odluka, te zbog ljubavi prema čuvaru, neupitnom autoritetu kojem su svojim činom prkosile, svjesno ponovno odabiru zatočeništvo.