Profesoru Velebitu spomen ploča na Obrtničkom domu

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

Osim onih kojima je bio učitelj, bilo je na ovoj manifestaciji i onih koji su s Velebitom i radili, pa ipak su ostali iznenađeni nekim podacima koje je o Josipu Velebitu prezentirao Stjepan Laljak

Piše: Dražen Mufić; e-mail: drazen.mufic@zg.t-com.hr; mob: 098/1824-579

Zaprešićki ogranak Matice hrvatske organizirao je postavljanje spomen ploče u spomen na Josipa Velebita, pjesnika, prevoditelja, esperantista i zaprešićkog učitelja, te okrugli s temom Josipa Velebita. Spomen ploča postavljena je na zgradi Udruženja obrtnika, to je kuća u kojoj je Velebit stanovao, a povod je bila stota godišnjica rođenja Josipa Velebita. Spomen ploču izradio je zaprešićki kipar Dragutin Grgas Beli, a svečano su je otkrili gradonačelnik Zaprešića i saborski zastupnik Željko Turk te potpredsjednica Skupštine Zagrebačke županije Marija Ledinski Anić.

Josip Velebit bio je član Matice hrvatske Ogranak Zaprešić, a prema riječima predsjednika zaprešićkog ogranka Matice hrvatske Stjepana Laljka, Josip Velebit bio je najpoznatiji učitelj zaprešićkog kraja o kojem se više detalja, popraćenih brojnim fotografijama i dokumentima, moglo čuti na okruglom stolu posvećenom Josipu Velebitu koji je održan u Gradskoj vijećnici. Bila je to prilika da neki njegovi učenici također kažu koju riječ o vremenu kad je Velebit radio u Zaprešiću. Osim onih kojima je bio učitelj, bilo je na ovoj manifestaciji i onih koji su s Velebitom i radili, pa ipak su ostali iznenađeni nekim podacima koje je o Josipu Velebitu prezentirao Stjepan Laljak.

Josip Velebit pisao je pjesme, ali se bavio i prevođenjem i to s naglaskom na esperanto, iako je bio profesor njemačkog jezika. Josip Velebit proputovao je gotovo cijelu Hrvatsku i radio u mnogim školama i mjestima. U Zaprešiću se zadržao pet godina radeći u školi Antuna Augustinčića. Iako je vrijeme koje je proveo u Zaprešiću relativno kratko, njegovi rezultati i promjene koje je uveo u školstvo ostavili su neizbrisiv trag među tadašnjim đacima, ali i njegovim kolegama.

- Ponosan sam da smo uspjeli obilježiti ovaj jubilej uz pomoć i razumijevanje Zagrebačke županije, Grada Zaprešića, njegovih đaka među kojima sam i ja, ali i autor spomen ploče Dragutin Grgas. Veseli me i činjenica da smo to realizirali uoči Dana učitelja, u sklopu Dana Grada Zaprešića te u godini u kojoj se navršava stota godina rođenja Josipa Velebita, rekao je Stjepan Laljak.

Zaprešićki gradonačelnik Željko Turk zahvalio je Matici hrvatskoj i Stjepanu Laljku što su pronašli još jednu osobu koja je u Zaprešiću ostavila neizbrisiv trag te to na primjeren način i obilježili.

Josip Velebit rođen je u Rijeci 1911. godine, a umro je u Novom Marofu 2000. godine. Po mjestu rođenja postoji i pseudonim Josip Riječanin. Klasičnu gimnaziju i Filozofski fakultet završio je u Zagrebu. Radio je kao profesor u Slavonskom Brodu, Osijeku,

Subotici, Belom Manastiru, Zaprešiću, Križevcima i konačno od 1965. godine i u Vrbovcu gdje je bio i ravnateljem vrbovečke gimnazije. Bavio se i lutkarstvom, osobito u Osijeku, gdje je u lutkarskom kazalištu kao redatelj ostvario značajne predstave.

U književnosti se javio 1931. kao suradnik časopisa „Mladost”. Prvu pjesničku zbirku Putnikova sjena objavio je 1940. godine i nakon nje našao se u krugu istaknutih pjesnika, pa je bio uvršten u antologiju Između dva rata (1942.), ali su ga događaji nakon 1945. isključili iz književnog života i otjerali u pjesničku šutnju. Nakon zbirke Lirski zapisi (1953.) posvetio se uglavnom prijevodima i esperantu te je postao jedan od najuglednijih hrvatskih esperantista, za što je i više puta nagrađivan. Na esperanto je preveo više hrvatskih pjesama, a vrhunac je postigao prijevodom Smrti Smail-age Čengića Ivana Mažuranića. Prevodio je i s njemačkog, mađarskog, bugarskog, ruskog, estonskog, slovenskog i makedonskog jezika.

Kao pjesnik oglasio se ponovno tek 1996. zbirkom trpke vedrine Ipak se kreće. Ključni su motivi njegove poezije usamljenost, prolaznost, relativizam s prevladavajućim pesimističkim tonom. Piše i poeziju sa socijalnim motivima. U drugoj se pjesničkoj fazi priklanja mistici. Pjesničkim izrazom Velebit je blizak Tadijanoviću, kojega je i prevodio na esperanto.