Na dragovoljno vojno osposobljavanje u vojarnu u Požegu stiglo 181 mladića i djevojaka

Najveći odaziv ročnika u ovoj godini. Povećan interes mladih za vojni poziv

Ročnica Mateja Maleš kazala je kako se još prilikom studija sociologije počela zanimati za vojne teme zbog čega se odlučila prijaviti na Dragovoljno vojno osposobljavanje sa željom časnog služenja svojoj domovini, a zrakoplovni tehničar Dominik Konestabo izjavio je kako se na vojni poziv odlučio radi stjecanja novih znanja i iskustava sa željom za razvojem i nastavkom karijere u Oružanim snagama RH. “Prijavio sam se na Dragovoljno vojno osposobljavanje jer sam osjetio poziv. To je čast i dužnost prema našoj domovini!”, rekao je u ovoj prigodi ročnik Josip Bilandžić, piše MORH.

U Bojni za temeljnu vojnu obuku, Središta za obuku pješaštva i oklopništva Zapovjedništva za obuku i doktrinu HKoV u Požegi s obukom Dragovoljnog vojnog osposobljavanja započeo je treći ovogodišnji uputni rok ročnika, odnosno 43. naraštaj.

Treći ovogodišnji ciklus Dragovoljnog vojnog osposobljavanja započeo je po skraćenom programu 14. kolovoza za kandidate časnike, doktore medicine grana medicine i stipendiste zrakoplovne tehničare, a trajat će do 30. kolovoza 2024. godine, dok početak osposobljavanja za ročnike po redovnom programu započinje danas 19. kolovoza zaključno do 11. listopada 2024. godine.

U vojarnu “123. brigade HV” u Požegi na Dragovoljno vojno osposobljavanje pristupio je ukupno 181 ročnik, od čega po redovnom programu njih 154, od kojih je 14 djevojaka, dok je po skraćenom programu pristupilo ukupno 27 kandidata, od kojih je devet djevojaka što je najveći odaziv u ovoj godini i potvrda povećanog interesa mladih za vojni poziv.

Naime, sve veći broj mladih ljudi prepoznaje mogućnosti koje vojna karijera može ponuditi te priliku da kroz vojno osposobljavanje steknu nove vještine i iskustva, a čemu je, između ostalog, zasigurno pridonijelo i povećanje materijalnih prava i uvjeta života i rada hrvatskih vojnika.

Prva dva tjedna posvećena su uvođenju i prilagodbi na vojno okružje, a nakon polaganja svečane prisege, slijedi glavno obučno razdoblje. Ono obuhvaća podizanje psihofizičke spremnosti, pripremna gađanja, pojedinačne vojničke zadaće u realnim uvjetima, a na kraju petotjednog razdoblja objedinjuju se sva znanja i vještine stečene kroz dotadašnju obuku. Kraj Dragovoljnog vojnog osposobljavanja obuhvaća završno ocjenjivanje, nakon kojega slijedi natjecanje za najboljeg ročnika i ročnicu.

Svim vojnim djelatnim osobama ove su godine u prosjeku 30 posto povećane plaće, do 30 posto povećane su i dnevnice pripadnicima Oružanih snaga u operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, a naknade za Dragovoljno vojno osposobljavanje porasle su sa 700 na 900 eura mjesečno. Dio ročnika, ovogodišnjeg trećeg naraštaja, kao motiv za služenje Dragovoljnog vojnog osposobljavanja istaknuo je i promociju vojnog poziva “Postani hrvatski vojnik” koja je održana 15. lipnja u Osijeku.

Takve promotivne akcije u organizaciji Ministarstva obrane i Hrvatske vojske, koje uključuju pokazne vojne vježba i prikaz sposobnosti Hrvatske vojske, nastavit će se po cijeloj Hrvatskoj jer je prva takva promocija vojnog poziva u Osijeku pridonijela motivaciji dijela novih ročnika.

Liječnica, specijalistica opće kirurgije Milijana Danilović, izjavila je kako je ponosna i zainteresirana za sve ono što će naučiti te kako bi voljela stečena znanja i iskustva implementirati u dosadašnje znanje koje je stekla tijekom svog redovnog školovanja: “Nadam se kako ću časno i dostojanstveno služiti domovini kao što su to svojevremeno učinili moj otac i stric za vrijeme Domovinskog rata kao branitelji”.

Temeljne vojne vještine ročnici će uvježbavati u vojarni “123. brigade HV” u Požegi i njenim vojnim vježbalištima. Ročnici koji uspješno završe obuku korak su bliže profesionalnoj vojnoj karijeri jer je upravo temeljna vojna obuka jedan od glavnih preduvjeta za nastavak vojne karijere. Oni koji se ne odluče za vojni poziv postaju pripadnici razvrstane pričuve, piše MORH.