Hrvatska na EXPO 2025 Osaka: Hrvatski stručnjaci predvode globalni dijalog o umjetnoj inteligenciji, medicini i budućnosti zdravstvenog turizma

U sklopu Tjedna zdravlja i dobrobiti na EXPO-u 2025 Osaka u Japanu, Hrvatski paviljon je 1. srpnja 2025. organizirao događaj pod nazivom „Hrvatska kao globalna destinacija zdravstvenog turizma i forum za budućnost medicine“

Forum je okupio vodeće hrvatske stručnjake s međunarodnim iskustvom kako bi predstavili poveznice medicinskih inovacija, umjetne inteligencije i sve brže rastućeg sektora zdravlja i wellnessa. Od nosivih uređaja do etičke primjene umjetne inteligencije u medicini, događaj je istaknuo sve značajniju ulogu Hrvatske kao centra zdravstvenog turizma i biomedicinskih inovacija — prikazujući njezin znanstveni potencijal na globalnoj razini.

Nosiva tehnologija: Budućnost zdravstvenog nadzora

Forum je započeo izlaganjem dr. Alena Juginovića, postdoktoranda I istraživača na Odjelu za neurobiologiju Harvard Medical School i predsjednika Med&X-a. Njegovo predavanje bilo je usmjereno na znanost o snu i transformacijsku ulogu nosivih tehnologija u suvremenoj medicini.

“San nije pasivno stanje,” objasnio je dr. Juginović. “To je aktivan, dinamičan proces ključan za pravilnu funkciju mozga, pamćenje i dugoročno zdravlje.”

Dr. Juginović pojasnio je faze sna, ključnu ulogu cirkadijalnog ritma i važnost svjetlosnih signala za regulaciju ciklusa spavanja i budnosti. Istaknuo je kako nosivi uređaji današnjice omogućuju praćenje faza sna, varijabilnosti otkucaja srca (HRV), zasićenost kisikom i tjelesnu temperaturu u stvarnom vremenu.

Nosivi uređaji u otkrivanju poremećaja spavanja

Dr. Juginović je naglasio da se nosiva tehnologija sve više koristi za otkrivanje skrivenih zdravstvenih problema:

• Apneja u snu: uređaji prate padove razine kisika, poremećaje disanja i promjene srčanog ritma tijekom noći;
• Nesanica i fragmentacija sna: detekcija čestih buđenja, velike varijabilnosti HRV-a i nestabilnih ciklusa sna;
• Poremećaji cirkadijalnog ritma: praćenje pomaka vremena spavanja i odstupanja u tjelesnoj temperaturi - osobito važno za osobe koje rade u smjenama ili često putuju.

“Prava snaga nosive tehnologije leži u kontinuiranom, dugoročnom prikupljanju podataka koje ljudima omogućuje da preuzmu kontrolu nad vlastitim zdravljem,” dodao je.

Pridružio mu se dr. Niko Mihić, glavni medicinski savjetnik Real Madrida i predsjednik Sports Doctors Network-a, koji je govorio o korištenju biometrijskih podataka u prevenciji ozljeda, optimizaciji performansi i planiranju oporavka u vrhunskom sportu.

“Ulazimo u doba u kojem svatko može pratiti, razumjeti i optimizirati vlastito zdravlje — i to bez odlaska u kliniku,” rekao je dr. Mihić. “Ova tehnologija nije samo za sportaše. Ona je za sve.”

Obojica stručnjaka su istaknula kako su životne navike — poput uravnotežene prehrane, kvalitetnog sna i redovite tjelesne aktivnosti — ključne za prevenciju bolesti i očuvanje općeg zdravlja.

Umjetna inteligencija u medicini: Potpora, a ne zamjena za ljudski pristup

Drugi panel pod nazivom „Kako umjetna inteligencija redefinira zdravstvenu skrb“ okupio je troje hrvatskih stručnjaka iz područja umjetne inteligencije i medicine: dr. Franko Hržić, Centar za umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost, Sveučilište u Rijeci; • gđa Mateja Napravnik, inženjerka računarstva, Tehnički fakultet, Sveučilište u Rijeci i dr. Marko Lukić, konzultant oftalmolog u bolnici Moorfields Eye Hospital (UK), CMO Ascento CDA.

Na početku izlaganja, dr. Hržić postavio je pitanje: Kakva je budućnost umjetne inteligencije u medicini? Istaknuo je da budućnost leži u modelima učenja s više funkcija i meta-učenju odnosno povezanim AI sustavima koji mogu rješavati složene medicinske probleme.

Panel kojim je moderirao dr. Juginović, istražio je ključne teme:

• Kako izgraditi i očuvati povjerenje i empatiju u zdravstvenoj skrbi podržanoj AI-em
• Nužnost osiguravanja kvalitetnih i pouzdanih medicinskih podataka
• Važnost etičkih smjernica i zaštite privatnosti u primjeni AI-a.

“Važno je izgraditi povjerenje između AI sustava, pacijenata i zdravstvenih djelatnika,” rekao je dr. Hržić. “AI mora biti alat koji pomaže ljudima — nikada njegova zamjena.” Također je istaknuo važnost multidisciplinarnog pristupa, gdje liječnici različitih specijalizacija surađuju koristeći AI.

“Neka nas umjetna inteligencija potakne da budemo bolji mislioci, a ne pasivni korisnici,” istaknula je gđa Napravnik. „No da bi to bilo moguće, ključno je osigurati kvalitetne ulazne podatke. Jedna od najvećih prepreka u primjeni AI je upravo česta nepotpunost i nepouzdanost ulaznih podataka, što značajno ograničava učinkovitost AI sustava.“

“Čak i oni koji misle da ne koriste AI, najvjerojatnije je već primjenjuju i imaju koristi od nje,” izjavio je dr. Lukić. “Zato je važno educirati studente kako koristiti AI kao alat - da ga dožive kao podršku kliničkom razmišljanju, a ne kao zamjenu.”

Panel je istaknuo brojne prednosti hrvatskog zdravstva - kontinuitet odnosa liječnik-pacijent, povezanost bolnica i sveučilišta, te dosljednost u prikupljanju medicinskih podataka. Također je naglašeno da Hrvatska potiče suradnju kroz stipendije i multidisciplinarne programe, s ciljem povezivanja zdravstva i tehnologije. No, izazovi ostaju - od neujednačene kvalitete podataka do potrebe za daljnjim razvojem digitalne infrastrukture.

„Umjetna inteligencija nije savršena — ništa nije 100-postotno sigurno,“ upozorili su panelisti. Upravo zato ključno je educirati javnost, kako bi se smanjio strah, a istovremeno potaknula svijest o odgovornoj, sigurnoj i etičkoj primjeni AI tehnologije.

„Potrebno je očuvati ljudsku kreativnost, njegovati multidisciplinarnost i zadržati otvorenost prema intelektualnim izazovima,“ zaključili su panelisti, naglasivši da medicina, unatoč napretku umjetne inteligencije, mora i dalje biti vođena ljudskim razumijevanjem, empatijom i etikom.

Vizija budućnosti: Osnaživanje hrvatskog znanja

Na kraju panela, stručnjaci su podijelili svoja razmišljanja o ulozi AI-a u zdravstvu: dr. Lukić: “Nadam se da će AI omogućiti dublje i cjelovitije razumijevanje medicine”, gđa Napravnik: “Vjerujem da će AI pomoći pacijentima ranijom i točnijom dijagnozom jer pravodobna detekcija spašava živote”, dr. Hržić: “Umjetna inteligencija predstavlja izazov - i upravo to je njezina vrijednost. Treba poticati znatiželju - ne zamijeniti je.”

Hrvatska: Spoj inovacija i zdravstvene skrbi

Ovaj događaj nije bio tek prikaz hrvatske stručnosti - već snažna poruka o ambicijama hrvatskih znanstvenik. Od dijagnostike temeljene na umjetnoj inteligenciji, preko znanosti o snu, do vrhunske sportske medicine, hrvatski stručnjaci pokazali su kako izgleda budućnost zdravstva — utemeljena na etici, znanju i multidisciplinarnoj suradnji.

U završnim riječima, dr. Juginović je naglasio kako Hrvatska nudi puno više od medicinske skrbi — ona pruža prostor za potpun i uravnotežen pristup zdravlju i dobrobiti.

Od kvalitetne suradnje s klinikama i zdravstvenim ustanovama do organizacije medicinskih konferencija i wellness programa, Hrvatska gradi čvrste temelje za održiv i sadržajan zdravstveni turizam. Ono što je izdvaja jest jedinstvena prilika da se zdravlje, učenje i osobni razvoj odvijaju u okruženju kristalno čistog mora, sunčane obale i netaknute prirode.

Dr. Juginović zaključio je forum porukom: “Hrvatska ima iznimne ljude i ideje. Vrijeme je da u njih uložimo i povežemo ih sa svijetom.”

Dok EXPO 2025 Osaka nastavlja predstavljati globalna rješenja za zdravlje i dobrobit ljudi, poruka iz Hrvatskog paviljona bila je nedvojbena: Hrvatska ne samo da sudjeluje u oblikovanju budućnosti medicine — ona je spremna biti među onima koji je predvode.