Poštom slali milijarde lažnih eura: Europol razotkrio mrežu krivotvoritelja povezanih s Kinom
Platforma: Lokalno - prvo bitno 12.02.2026.

Tijekom operacije DECOY III zaplijenjeno je više od sedam milijuna komada krivotvorenog novca, a rumunjska tijela presrela su milijune novčanica izmijenjenog dizajna i otkrila skladište punjeno pošiljkama iz Kine.
Europska policija zadala je snažan udarac međunarodnim krivotvoriteljima novca, razotkrivši mreže koje su poštanskim pošiljkama slale lažne eure, dolare i funte diljem svijeta, uključujući i države članice Europske unije. Tijekom koordinirane operacije DECOY III, koju je vodio Europol zajedno s carinskim i policijskim tijelima 18 zemalja, zaustavljeno je stavljanje u opticaj krivotvorenog novca procijenjene vrijednosti čak 1,2 milijarde eura.
Operacija je trajala od lipnja do studenog 2025. godine i bila je usmjerena na poštanske pošiljke – diskretan, masovan i teško kontroliran kanal kojim kriminalne mreže sve češće pokušavaju prevariti financijske sustave država. Nadležna tijela zaplijenila su ukupno 379 paketa s krivotvorenim novcem, a iz tih zapljena pokrenuto je 70 novih istraga protiv organiziranih skupina koje stoje iza globalnog lanca distribucije lažnih novčanica i kovanica.
Prema objavljenim podacima, više od 90 posto zaplijenjenog krivotvorenog novca bilo je povezano s pošiljkama iz Kine, što tu zemlju jasno označava kao glavni izvor lažnog novca koji završava na europskom tržištu. Rumunjska je u toj priči odigrala jednu od ključnih uloga: tamošnja tijela presrela su više od 4,8 milijuna novčanica eura izmijenjenog dizajna te otkrila skladište s više od 223 tisuće krivotvorenih novčanica dopremljenih upravo iz Kine.
Ukupno je zaplijenjeno više od sedam milijuna komada krivotvorenih novčanih sredstava – među njima 4,8 milijuna novčanica i kovanica eura, 2,3 milijuna američkih dolara, 23 302 britanske funte i 4 800 švicarskih franaka. Iako se na prvi pogled radi o brojkama koje se čine dalekima od svakodnevice običnih građana, stručnjaci upozoravaju da bi i mali dio tog novca, ako bi neometano ušao u opticaj, mogao značajno narušiti povjerenje u valute i uzrokovati konkretne financijske gubitke za trgovce, banke i građane.
U akciji su sudjelovala tijela Austrije, Bugarske, Hrvatske, Češke, Francuske, Njemačke, Grčke, Irske, Italije, Nizozemske, Poljske, Portugala, Rumunjske, Srbije, Španjolske, Turske, Ujedinjene Kraljevine i Sjedinjenih Američkih Država, uz ključnu analitičku i operativnu potporu Europola i OLAF-a. Njihova uloga bila je razmjena obavještajnih podataka, identifikacija sumnjivih pošiljaka i izrada preciznih pokazatelja rizika koji će se koristiti i u budućim kontrolama.
Poseban naglasak stavljen je na suradnju s kineskim tijelima, jer upravo tamo, prema prikupljenim podacima, nastaje najveći dio krivotvorenog novca koji završava u Europi. Europol, u koordinaciji s Europskom središnjom bankom i Europskom komisijom, nastoji ojačati tu suradnju kako bi se mreže razbijale na samom izvoru, prije nego lažne novčanice dospiju u poštanske sandučiće i novčanike građana.












