Roman s Hannah Arendt

Piše Marko-Marija Gregorić

Pisati o nekome može značiti pisati s nekim - o tome svjedoči roman Hildegard E. Keller: intimna biografija ili dijaloški roman, posrijedi je knjiga koje je Hannah Arendt u određenom i bitnom smislu suautoricom. "Roman s Hannah Arendt" - tako je trebao glasiti podnaslov knjige Hildegard E. Keller, švicarske književnice, kritičarke i znanstvenice, posvećene velikoj misliteljici prošloga stoljeća Hannah Arendt. Umjesto toga, međutim, i vjerojatno zbog čisto konvencionalnih (ali utoliko neizbježnijih) razloga, podnaslov glasi "Roman o Hannah Arendt". Knjiga, u vrsnom prijevodu Nadežde Čačinović i lijepom izdanju zagrebačke Frakture, nosi naslov Kakvima se činimo, što je stih jedne od najuspjelijih pjesama Hannah Arendt.

Spisateljica Keller, koja je dugo živjela i radila u Sjedinjenim Državama, gdje je proučavala među ostalim i život i djelo velike misliteljice, napisala je doista zanimljiv roman - uistinu, više s Hannah Arendt, kao što joj je bila želja, nego o Hannah Arendt. Jer nije riječ o biografiji u strogom smislu riječi, pa čak ni u biografskom romanu uvriježenog tipa. Više je posrijedi određeni dijaloški roman u kojem se biografske činjenice i fikcija miješaju u nerazdruživom spletu likova i događaja. Ali likovi su oni koji vladaju situacijom, koji takoreći tvore događaje. Upravo u tome počiva naglašena dijalogičnost romana, koji se cio može čitati kao niz razgovora, bez konačnih zaključaka. I upravo u tome počiva bliskost s mišlju velike misliteljice, koja je bila izrazito dijaloška, otvorena, bez "točke na i". Većina likova romana su stvarni, i iznimno vješto oblikovani u pripovjednom toku, dok su neki izmišljeni, ali također oblikovani vrlo realistički. Svi događaji nastaju kroz međusobne dijaloge i mnogostruko osvjetljuju povijesno razdoblje u kojem je junakinja tako intenzivno i duboko sudjelovala. A i sama se junakinja oblikuje u neprestanom dijalogu s drugima, ponajprije s prijateljima, te u monolozima koji su i sami pravi i autentični dijalozi. Tako, u ovoj knjizi, Hannah Arendt nije prikazana ponajprije kao misliteljica, već kao pjesnikinja, prijateljica, pacijentica, supruga, učiteljica. Ali ponajviše kao - žena.

Roman se odvija unazad, od posljednjih godina Hannah Arendt koje je ona provela velikim dijelom u Švicarskoj. Retrospekcija junakinje međutim nema elemente proustovske psihološke anamneze, to jest ne temelji se na sjećanjima na senzacije i osobne zgode te je lišena dubinske (zapravo svake) psihologije. To je možda i glavna vrlina Kelleričina umijeća pripovijedanja: pažljivo izbjegavanje zastranjivanja u nepronične psihološke dubine Jastva iz kojih redovito više nije moguće izići osim po cijenu krajnjeg pripovjedačkog subjektivizma te eksperimentalnih poigravanja s formom. Ovdje, posrijedi je jasno, klasično pisanje premda sadrži miješanje i dinamiku raznih "kronotopa". U književnom svijetu u kojem dominira strast za ogoljujućom "autofikcijom", takvo pripovijedanje, koje bi se moglo nazvati "heterofikcijom", pravo je osvježenje. U današnjim zagušljivim prostorima autoanalize, koji se šire poput nezaustavljive pustinje, potičući na zagledanost u sebe i zatvaranje u vlastite "svjetove", bogati dijalozi kakve otkrivamo u ovoj knjizi predstavljaju svojevrsnu otvorenu oazu.

Jer, doista, roman prati Hannah Arendt takoreći rame uz rame, ili, bolje, srce uz srce, kroz njezin život viđen njezinim očima; spisateljica je stoga izrazila žaljenje (autoru ovih redaka) što izdavač nije pristao staviti željeni podnaslov: roman s Hannah Arendt. Ali i ovako, i neovisno o tome, čitalac romana Kakvima se činimo imat će iskustvo bliskog upoznavanja s jednom od najfascinantnijih osoba - i najosebujnijih žena - prošloga stoljeća. I premda se nedostatak prikaza Arendt kao misliteljice, što je ona prvenstveno i bila (npr. čuveni problem "banalnosti zla" obrađen je samo izvana, dotaknut isključivo kroz dijaloge s relevantnim osobama), može činiti nedostatkom - i to u određenom pogledu i jest - djelo umješne švicarske spisateljice svjedoči, osim o velikom radu i opsežnom i dragocjenom istraživanju, o mogućnosti pisanja o velikim osobama prošlosti bez natruhe kako akademskog suhoparnog objektivizma tako i sentimentalnog anakronizma. A to je već veliko i hvalevrijedno dostignuće.

Marko Gregorić rođen je u Zagrebu 1975. Diplomirani je filozof i religiolog. Prevodilac je i pisac. Član je Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU).

Odabrana bibliografija prijevoda

• Charles Péguy, O Bergsonu, Sandorf, Zagreb, 2022.
• Annie Ernaux, Jedna žena, Multimedijalni institut - MaMa, Zagreb, 2021.
• Antoine Compagnon, Antimodernisti, Matica Hrvatska, 2020.
• Maryam Madjidi, Marx i lutka, Sandorf, 2019.
• Catherine Malabou, Ontologija nezgode, Multimedijalni institut - MaMa, Zagreb, 2016.
• Julien Gracq, Obala Sirta, Naklada Pelago, Zagreb, 2015.
• Amos Oz i Fania Salzberger-Oz, Židovi i riječi, Fraktura, Zagreb, 2015.
• Gilles Deleuze/Félix Guattari, Antiedip, Sandorf & Mizantrop, Zagreb, 2015.
• Gilles Deleuze/Félix Guattari, Tisuću platoa, Sandorf & Mizantrop, Zagreb, 2013.
• Karen Armstrong, U prilog Bogu, Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.
• Jacques Ellul, Anarhija i kršćanstvo, DAF, Zagreb, 2011.
• Yasmina Khadra, Bagdadske sirene, Naklada Ljevak, Zagreb, 2010.
• Jean-François Lyotard, Augustinova ispovijest, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009.
• Alain Badiou, Sveti Pavao – utemeljenje univerzalizma, Naklada Ljevak, Zagreb, 2006.
• Jean-Claude Kaufmann, Iznalaženje sebe/Jedna teorija identiteta, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006.
• Michel De Maule i Institut za audovizualne umjetnosti, Ivo Malec: polikromni portret, Antibarbarus, Zagreb, 2005.

Publikacije :

• Marko-Marija Gregorić, Pod čarobnjakovim plaštem, Sandorf, Zagreb, 2022.
• Marko-Marija Gregorić, Ružmarin (pjesme i prepjevi), Sandorf, Zagreb, 2022.
• Marko-Marija Gregorić, Uz krizu kritike, Transkulturološki eseji, Sandorf, Zagreb, 2020.
• Marko-Marija Gregorić, Riječi, pod nosom/Ogledi o metafizičkom značenju prevođenja, Sandorf, Zagreb, 2013.
• Časopisi i porali (eseji, prijevodi, pjesme): Čemu, Europski glasnik, Vijenac, Tema, 15 dana, arteist.hr, nemo-casopis.com, DugoSelo.INFO.

Ovaj prilog sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.