Besplatne bankarske usluge od 2026.: što svaki građanin mora znati o svojim pravima

Plaće i mirovine na račun bez naknada – banke moraju ponuditi paket osnovnih usluga besplatno i bez skrivene diskriminacije, a građani ih ostvaruju na vlastiti zahtjev

Ministarstvo financija jasno poručuje da je cilj novog zakonskog rješenja „osigurala dostupnost temeljnih bankarskih usluga bez dodatnog financijskog opterećenja za građane”. Paket besplatnih usluga „potrošačima jamči pravo na korištenje paketa besplatnih usluga vezanog uz jedan račun za plaćanje na koji primaju svoja redovita primanja, poput plaće, mirovine, stipendije ili drugih sličnih stalnih priljeva”.

Građani imaju pravo na sljedeće usluge za koje kreditna institucija potrošaču ne smije naplatiti naknadu:

• otvaranje, vođenje i zatvaranje računa za plaćanje
• uslugu internetskog ili mobilnog bankarstva, prema odabiru kreditne institucije
• polaganje gotovog novca na račun za plaćanje na šalteru ili bankomatu (osim obrade kovanog novca)
• podizanje gotovog novca s računa za plaćanje na šalteru ili bankomatu kreditne institucije koja vodi račun, prema odabiru kreditne institucije
• priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima
• redovito izdavanje debitne kartice i njezino korištenje, ako kreditna institucija pruža tu uslugu
• izvršenje plaćanja debitnom karticom na fizičkim prodajnim mjestima.

Zakonom je „jasno propisano da kreditna institucija ne smije korisnike paketa besplatnih usluga dovoditi u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale korisnike računa za plaćanje”. To uključuje zabranu da banke ograničavaju opseg niti dostupnost usluga uključenih u paket besplatnih usluga, niti na bilo koji način destimulirati građane u njegovu korištenju. Korisnicima paketa „mora biti omogućeno neograničeno izvršavanje platnih transakcija i drugih povezanih radnji, kao i njihovo iniciranje i upravljanje u poslovnicama kreditnih institucija te putem digitalnih kanala koje kreditna institucija inače nudi, pod jednakim uvjetima kao i za ostale korisnike računa za plaćanje”.

Zakonodavac je paket oblikovao tako da ne ograničava potrošače u korištenju drugih bankarskih proizvoda. Intencija je da „kreditne institucije uz paket besplatnih usluga nude i dodatne usluge koje nisu dio paketa i to isključivo pod istim uvjetima i po istim cijenama kao i za ostale račune za plaćanje, bez ikakvih posebnih ili prikrivenih troškova zbog korištenja paketa besplatnih usluga”. Ako potrošač ispunjava uvjete, banka mu „mora omogućiti ugovaranje prekoračenja i po računu koji sadrži paket besplatnih usluga”, a takvo „prekoračenje ne smije biti nepovoljnije u odnosu na prekoračenja po drugim računima”.

Paket besplatnih usluga zamišljen je kao „stvaran i funkcionalan standard osnovnih bankarskih usluga, čija je svrha omogućiti potrošačima nesmetan pristup njihovim redovitim primanjima. Nije uveden automatizmom kako bi se potrošačima osiguralo pravo izbora, odnosno daje se mogućnost potrošaču da donese odluku o tome koji račun za plaćanje i s njime povezane usluge najbolje odgovaraju njegovim potrebama.

Ministarstvo naglašava potrebu „jasnog, točnog i ujednačenog informiranja potrošača o paketu besplatnih usluga”. Posebno je istaknuto da „nije dopušteno odvraćati potrošače od korištenja paketa besplatnih usluga te da je nužno osigurati da osoblje u poslovnicama bude primjereno educirano i osposobljeno za pružanje potpunih, razumljivih i točnih informacija, osobito uzimajući u obzir potrebe starijih osoba i drugih ranjivih skupina potrošača”. Ministarstvo financija će, zajedno s HNB‑om, aktivno pratiti provedbu Zakona i poduzeti odgovarajuće mjere u okviru svojih zakonskih ovlasti i raspoloživih instrumenata u slučaju nepravilnosti.

Na vladinoj sjednici je istaknuto da su građani s danom 13. 1. 2026. otvorili 27.500 računa s paketom besplatnih usluga. Uz to, postoji 9.862 korisnika osnovnog računa, što pokazuje da građani u kratkom roku aktivno koriste pravo na besplatan račun za redovna primanja. Ponovo je naglašeno je da je cilj Zakona „građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja, kao što su plaće, mirovine, stipendije, novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti i sl.”.

Izvor: Ministarstvo financija