Europska komisija objavila Izvješće o vladavini prava u EU-u za 2024.

Komisija je danas objavila Izvješće o vladavini prava za 2024. koje pokazuje da je Europska unija nakon četiri godine bolje pripremljena za suočavanje s izazovima u ovom području.

Komisija je danas objavila peto godišnje izvješće o vladavini prava u kojem se na ravnopravnoj osnovi sustavno i objektivno ispituju kretanja u području vladavine prava u svim državama članicama. U usporedbi s prvim Izvješćem o vladavini prava iz 2020. države članice i cijeli EU mnogo su bolje pripremljeni za otkrivanje, sprečavanje i prevladavanje novih poteškoća. To doprinosi otpornosti naše europske demokracije, uzajamnom povjerenju u EU, dobrom funkcioniranju jedinstvenog tržišta, a donosi korist i poslovnom okruženju u kojem se potiče konkurentnost i održivi rast.

Izvješće je od prvog izdanja 2020. postalo pravi pokretač pozitivnih reformi. Dvije trećine (68 %) preporuka iz 2023.provedeno je u cijelosti ili djelomično. Međutim, u nekim državama članicama i dalje postoje sustavni problemi. Štoviše, stanje se dodatno pogoršalo. Ti problemi razmotreni su u preporukama iz ovogodišnjeg izvješća. U njemu nema preporuka za zemlje kandidatkinje jer se za te zemlje one izdaju isključivo u kontekstu godišnjeg paketa mjera za proširenje.

Ovogodišnje izvješće prvi put sadržava četiri poglavlja o pojedinačnim zemljama o razvoju situacije u Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Uključivanjem tih zemalja kandidatkinja, koje su najviše napredovale u procesu pristupanja, u Izvješće o vladavini prava podržat će se njihovi napori u provođenju reformi, pomoći vlastima da ostvare daljnji napredak u procesu pristupanja i da se, kao buduće države članice, pripreme za nastavak rada na vladavini prava.

Prema posebnom istraživanju Eurobarometra, koje je objavljeno danas, više od 70 % građana EU-a smatra da EU ima važnu ulogu u očuvanju vladavine prava u njihovoj zemlji. Gotovo 90 % građana EU-a smatra da je važno da sve države članice poštuju temeljne vrijednosti EU-a, a to mišljenje se nije promijenilo od 2019. Osim toga, kod građana u mnogim zemljama EU-a znatno se povećao i osjećaj da su informirani o temeljnim vrijednostima – ukupno 51 % građana EU-a smatra da su dobro informirani o temeljnim vrijednostima EU-a i vladavini prava, u usporedbi s 43 % u 2019.

Izvješće za 2024., kao i svake godine, uključuje komunikaciju u kojoj se ispituje stanje u cijelom EU-u i 27 poglavlja o pojedinačnim zemljama u kojima se razmatraju bitne promjene u svakoj državi članici. Izvješće uključuje ocjenu provedbe prošlogodišnjih preporuka, a na temelju toga još se jednom daju posebne preporuke upućene svim državama članicama.

Izvješće obuhvaća četiri stupa: nacionalne pravosudne sustave, okvire za borbu protiv korupcije, slobodu i pluralizam medija, kao i druge institucijske sustave provjere i ravnoteže.

Glavni zaključci i preporuke

1. Reforme pravosuđa

Reforme pravosuđa i prošle su godine bile visoko na popisu političkih prioriteta, pri čemu su mnoge države članice poduzele mjere na temelju preporuka iz 2023. i provele reforme dogovorene u kontekstu Mehanizma za oporavak i otpornost. Nekoliko država članica pokrenulo je ili dodatno napredovalo u važnim reformama za jačanje neovisnosti pravosuđa. Poduzele su zakonodavne mjere za jačanje neovisnosti i djelotvornosti sudbenih vijeća, poboljšanje postupaka imenovanja sudaca, među ostalim za najviše sudove, ili jačanje autonomije državnih odvjetništava. Istodobno i dalje postoje određeni sustavni problemi u vezi s neovisnosti pravosuđa, a uočeni su određeni slučajevi pogoršanja stanja. Države članice uvele su i mjere za učinkovitost, kvalitetu pravosuđa, kao i olakšavanje pristupa pravosuđu. Međutim, u nekoliko država članica plaće sudaca i tužitelja razlog su za zabrinutost i otežavaju zapošljavanje kvalificiranog pravosudnog osoblja.

Stoga se u ovogodišnjem izvješću državama članicama preporučuje da nastoje riješiti pitanja kao što su potreba za zaštitnim mjerama u postupcima imenovanja sudaca na sudovima nižeg i višeg stupnja, autonomija državnog odvjetništva ili potreba za osiguravanjem odgovarajućih resursa za pravosuđe, uključujući plaće.

U zemljama kandidatkinjama poduzete su važne reforme, među ostalim na ustavnoj razini, kako bi se ojačala neovisnost pravosuđa i kvaliteta pravosudnih sustava. Međutim, potreban je dodatan rad, posebno kad je riječ o funkcioniranju samoupravnih tijela sudstva i imenovanju sudaca.

2. Okviri za borbu protiv korupcije

Prema rezultatima posebnog istraživanja i istraživanja Flash Eurobarometra iz 2024. o stavovima građana i poduzeća o korupciji u EU-u, korupcija je i dalje ozbiljan problem.

Rezultati posebnog istraživanja Eurobarometra pokazuju da Europljane i dalje brine uloga nacionalnih vlada u borbi protiv korupcije: 65 % građana smatra da se slučajevi korupcije na visokoj razini ne rješavaju u dovoljnoj mjeri, a samo ih 30 % smatra da se vlada učinkovito bori protiv korupcije. Također, 51 % poduzeća sa sjedištem u EU-u smatra da osobe ili poduzeća koja sudjeluju u korupciji budu uhvaćeni ili prijavljeni nadležnim tijelima. Oko tri četvrtine tih poduzeća smatra da prebliske veze između poduzeća i politike dovodi do korupcije (79 %), a da pogodovanje i korupcija narušavaju poslovno natjecanje (74 %). U prosjeku 68 % građana EU-a i 64 % poduzeća sa sjedištem u EU-u smatra da je korupcija raširena u njihovim državama članicama.

Od prošle godine države članice poboljšale su svoje institucionalno okruženje za uspješniju borbu protiv korupcije, među ostalim povećanjem resursa za službe za izvršavanje zakonodavstva, tijela kaznenog progona i pravosuđa. Istodobno su potrebne daljnje mjere kako bi se ojačali preventivni okviri, kao što su oni koji uređuju lobiranje i pravila o sukobu interesa i imovinskim karticama, kao i osigurale učinkovite istrage i kazneni progon u slučajevima korupcije. To se uzima u obzir u ovogodišnjim preporukama.

U zemljama kandidatkinjama ojačani su pravni i institucionalni dogovori, iako je potrebno dodatno ojačati istragu i kazneni progon slučajeva korupcije.

3. Sloboda i pluralizam medija

Od posljednjeg izvješća o vladavini prava nekoliko država članica poduzelo je konkretne korake za poboljšanje sigurnosti novinara i njihova radnog okruženja, među ostalim imajući u vidu inicijative Komisije kao što su Europski akt o slobodi medija, koji je već na snazi i u potpunosti se primjenjuje od kolovoza 2025., direktiva i preporuka protiv strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja te Preporuka o sigurnosti novinara.

Nadalje, zadaće i nadležnosti nekoliko nacionalnih regulatornih tijela za medije proširene su, među ostalim i zbog stupanja na snagu Akta EU-a o digitalnim uslugama, kao i zbog nove uspostave ili proširenja registara stvarnog vlasništva na internetu.

Međutim, u nekoliko država članica i dalje postoji zabrinutost u pogledu neovisnog upravljanja ili financijske stabilnosti javnih medijskih kuća, transparentnosti vlasništva nad medijima, prava na pristup javnim dokumentima te transparentne i pravedne raspodjele državnog oglašavanja. Komisija je još jednom izdala nekoliko preporuka o svim tim temama, uključujući sigurnost novinara.

U zemljama kandidatkinjama postoje poteškoće, posebno kad je riječ o transparentnosti vlasništva nad medijima, neovisnosti regulatornih tijela ili javnih medija i sigurnosti novinara, iako su u nekima od njih provedene reforme kako bi se riješila neka od tih pitanja.

4. Institucijski sustavi provjere i ravnoteže

Države članice nastavile su poboljšavati kvalitetu svojih zakonodavnih postupaka i u njih uključivati dionike, što je trend zabilježen i u prethodnim izvješćima o vladavini prava. Neke države članice ojačale su status i resurse nacionalnih institucija za ljudska prava, pravobranitelja i drugih neovisnih tijela. U nekoliko država članica nastavljene su i inicijative za jačanje okvira i financiranja civilnog društva.

Međutim, u pojedinim državama članicama i dalje postoje poteškoće, kao što su prekomjerna primjena ubrzanih postupaka ili opća kvaliteta izrade zakonodavstva, kao i u procesu savjetovanja s dionicima. Civilno društvo i borci za ljudska prava sve se više suočavaju s izazovima, pravnim ograničenjima i napadima, uključujući sustavna ograničenja njihova angažmana u određenim državama članicama. To je zabrinjavajući trend koji je već zabilježen u prethodnom izvješću.

Kako bi riješila utvrđene probleme, Komisija je izdala preporuke za funkcioniranje zakonodavnog postupka, osnivanje i funkcioniranje neovisnih tijela te poticajno okruženje za civilno društvo.

U zemljama kandidatkinjama i dalje je problematično sustavno daljnje postupanje na temelju preporuka pravobranitelja i drugih neovisnih tijela. Uočene su i poteškoće s kvalitetom izrade zakonodavstva i savjetovanjima s dionicima.

Daljnji koraci

Komisija sada poziva Europski parlament i Vijeće da nastave s općim raspravama i raspravama za pojedine zemlje na temelju ovog izvješća i da prema preporukama dodatno razmotre kako se može ostvariti konkretan napredak. Također poziva nacionalne parlamente, civilno društvo te druge ključne dionike i aktere da nastave dijalog o vladavini prava na nacionalnoj i europskoj razini, i to uz veći angažman građana. Naposljetku, Komisija poziva države članice da se aktivno posvete rješavanju problema i iskorištavanju prilika utvrđenih u izvješću i spremna im je pomoći u daljnjoj provedbi preporuka.

Kako je predsjednica von der Leyen najavila u svojim političkim smjernicama za 2024. – 2029., Komisija će nastaviti unapređivati praćenje i izvješćivanje i jačati sustave provjere i ravnoteže, ponajprije praćenjem provedbe preporuka. Kako bi se u izvješću uzela u obzir sva pitanja iz cijele Europe, dodat će se aspekt jedinstvenog tržišta. Tako će se razmotriti pitanja povezana s vladavinom prava koja utječu na poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), koja posluju prekogranično.

Kad je riječ o zemljama kandidatkinjama, Komisija će nastaviti pratiti utvrđene probleme, među ostalim u sljedećim godišnjim izvješćima o proširenju. Dodatne zemlje kandidatkinje uključit će se u izvješće o vladavini prava ovisno o tome koliko i kada budu spremne.

Kontekst

Vladavina prava važna je za sve građane i poduzeća u EU-u jer je preduvjet za poštovanje drugih vrijednosti. Ona jamči poštovanje temeljnih prava u skladu sa skupom temeljnih demokratskih vrijednosti, osigurava primjenu prava EU-a i podupire poslovno okruženje pogodno za ulaganja. Sastavni je dio samog identiteta Europske unije.

Godišnje izvješće o vladavini prava rezultat je intenzivnog dijaloga s nacionalnim tijelima i dionicima te obuhvaća sve države članice i četiri zemlje kandidatkinje na temelju objektivne i transparentne metodologije, pri čemu su za svaku zemlju analizirana ista pitanja. Kvalitativna procjena koju je provela Komisija bila je usmjerena na bitna kretanja od četvrtog godišnjeg izvješća o vladavini prava iz srpnja 2023., pri čemu se vodilo računa o razmjernosti kretanjima.

Izvješće je okosnica godišnjeg ciklusa vladavine prava. Svrha je tog preventivnog godišnjeg ciklusa promicati vladavinu prava i spriječiti nastanak ili produbljivanje problema. Odvojen je od drugih elemenata paketa instrumenata EU-a za vladavinu prava i dopunjuje, ali ne zamjenjuje mehanizme koji se temelje na Ugovorima, s pomoću kojih EU reagira na ozbiljnija kršenja vladavine prava u državama članicama. Ti instrumenti uključuju postupke zbog povrede i postupak za zaštitu temeljnih vrijednosti Unije u skladu s člankom 7. Ugovora o Europskoj uniji.

U petom izvješću navedene su posebne preporuke za sve države članice, a ta je praksa uvedena 2022. Analiza sadržava i kvalitativnu procjenu napretka koji su države članice ostvarile u provedbi preporuka iz 2023., uzimajući u obzir opći kontekst u državama članicama. Ovisno o napretku ostvarenom u različitim poddijelovima svake preporuke, Komisija je u svakom slučaju zaključila procjenu na temelju sljedećih kategorija za praćenje provedbe: nije ostvaren napredak, ostvaren je određeni napredak, znatan napredak ili je preporuka u potpunosti provedena.

Ovogodišnje preporuke sastavljene su na temelju procjena iz poglavlja po zemljama i dijaloga s državama članicama te uz potpuno poštovanje načela jednakog postupanja. Pri izdavanju preporuka Komisija je posebnu pozornost posvetila tome da ostanu usmjerene i ugrađene u europske standarde te je uzela u obzir nacionalne pravne sustave. Osim toga, osiguravaju se dosljednost i sinergije s drugim postupcima, kao što su europski semestar, mehanizam proračunske uvjetovanosti i Mehanizam za oporavak i otpornost. U budućim izvješćima o vladavini prava nastavit će se pratiti provedba ovogodišnjih preporuka. Preporuke bi trebalo čitati zajedno s procjenama u poglavljima po zemljama u kojima se razmatraju određena sporna pitanja, a svrha im je pomoći državama članicama da poduzmu mjere za njihovo rješavanje.

Od 2020. zahvaljujući nekoliko novih inicijativa EU-a podignuti su zajednički standardi u područjima koja su izravno relevantna za vladavinu prava, oslanjajući se na rezultate praćenja u kontekstu ovog izvješća. To uključuje Europski akt o slobodi medija i paket mjera za borbu protiv korupcije, uključujući prijedloge za novo zakonodavstvo za borbu protiv korupcije u EU-u i jačanje EU-ova režima sankcioniranja korupcije u vanjskoj dimenziji EU-a.

Nakon najave u govoru o stanju Unije 2023. uključivanje određenih zemalja kandidatkinja u Izvješće o vladavini prava za 2024., zajedno s državama članicama, poduprijet će te zemlje u reformama kako bi se prije pristupanja ostvario dugotrajan napredak u području demokracije i vladavine prava, a nakon pristupanja zajamčili trajno visoki standardi. Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija sada sudjeluju u izvješću o vladavini prava, čime se uvažava njihov napredak u procesu pristupanja, posebno kad je riječ o unapređivanju vladavine prava. Taj će pristup u budućnosti obuhvatiti i druge zemlje kandidatkinje, ovisno o njihovu napretku.

Više informacija

• Izvješće o vladavini prava za 2024.
• Izvješće o vladavini prava za 2024. – Stanje vladavine prava u Europskoj uniji
• Izvješće o vladavini prava za 2024. – Preporuke
• Izvješće o vladavini prava za 2024. – Poglavlja po državama
• Izvješće o vladavini prava za 2024. – Sažeci poglavlja po državama i preporuke
• Izvješće o vladavini prava za 2024. – Metodologija
• Godišnji ciklus vladavine prava – Informativni članak
• Paket instrumenata EU-a za vladavinu prava – Informativni članak
• Izvješće o vladavini prava za 2024. – Pitanja i odgovori
• Posebno istraživanje Eurobarometra 553 o vladavini prava
• Istraživanje Eurobarometra 584 o stavovima građana prema korupciji u EU-u
• Istraživanje Eurobarometra 542 o stavovima poduzeća prema korupciji u EU-u