Zagrebačka županija: Velika Gorica najuspješniji grad, Lidl najveći po prihodima, Klimaoprema vodeći izvoznik, Dugo Selo u prvih pet
Platforma: Lokalno - prvo bitno 23.07.2025.

Prema podacima za 2024. koje je prikupila Fina, Zagrebačka županija se i u 2024. godini pozicionirala kao jedna od gospodarski najvažnijih županija u Hrvatskoj. Prema ukupnim prihodima i izvozu, zauzela je drugo mjesto odmah iza Grada Zagreba, dok je po broju zaposlenih na trećem mjestu u državi pored toga što je na petom mjestu prema broju poduzetnika. Iako nije vodeća po ukupnoj dobiti, nalazi se na četvrtom mjestu, što potvrđuje kontinuiranu snagu lokalnog poduzetništva. Posebno treba istaknuti i drugo mjesto po visini prosječne neto plaće, što županiju čini vrlo atraktivnom za radnu snagu u nacionalnom kontekstu. Unatoč padu neto dobiti u usporedbi s prošlom godinom, Zagrebačka županija čvrsto zadržava status jednog od motorâ hrvatskog gospodarstva, s prostorom za dodatna poboljšanja u efikasnosti poslovanja.
U Zagrebačkoj županiji u 2024. sjedište je imalo 11.867 poduzetnika kod kojih je bilo 87.866 zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 5,0%, a ukupno su ostvarili 14,47 milijardi eura prihoda.
Subvencije za poduzetnike i poduzetničko okruženje
Zagrebačku županiju koja opasuje Zagreb oduvijek prati glas poticajnog okruženja za poduzetnike. Tako su, primjerice, Velika Gorica i Samobor među deset gradovima u Hrvatskoj s najvećim rastom izdvajanja za poduzetništvo, što utječe na rast rezultata koje ostvaruju tvrtke na njihovom terenu.
Golemu zaslugu za takav županijski rezultat ima Velika Gorica, koja je kao i Dugo Selo nekad smatrana velikom spavaonicom Zagreba, no Velikogoričani su se potrudili profilirati kao županijski lideri u privlačenju tvrtki. Na njezinu području djeluje ih 2375 tvrtki, a njihovi su prihodi lani dosegnuli 3,7 milijardi eura. Prema tim brojkama Velikogoričani debelo prednjače ispred ostalih gradova u Županiji.
Takvo uvjerljivo prvom mjestu u Županiji Velika Gorica je postigla dovođenjem nekih od vodećih kompanija u državi, u prvome redu Lidl, zatim Hrvatska pošta, Zubak grupa i mnogih drugi. Pridobivanje takvih kompanija povlaći za sobom druge. Koristeći prednosti blizine autoceste, željezničke mreže te zračne luke, koje ne nedostaju ni drugim gradovima u Županiji, gradske vlasti očito se aktivno trude u privlačenju investitora i velikih projekata. Što znače investicije i veliki projekti najbolje se vidi iz primjera Svete Nedelje i Rimac Automobila, ili Ikee u Rugvici.

Ispred Rugvice u 2024. pozicioniralo se Dugo Selo. Zaprešić više nije među prvih pet gradova i općina, preskočiliesu ga općine Stupnik i Rugvica, zahvaljujući kompanijama poput Ikee.

Dodatan “poticaj u gospodarskom oživljavanju u Dugom Selu daje i činjenica da su stambeni uvjeti prihvatljiviji mladima, a s njima dolaze i novi poslovi. No, gleda li se pojedinačno, uvjerljivo je za iskorak u financijskim rezultatima zaslužna tvrtka Enna Fruit, čiji je osnivač Pavao Vujnovac, odnosno njegova Energia Naturalis. U međuvremenu, početkom ove godine, Enna Fruit akvizirana je u Fortenovu, također u većinskom vlasništvu Vujnovca, a tvrtka sada posluje pod imenom Arivera Fruit. Ta je tvrtka, gledaju li se samo prihodi, s 50 milijuna iz 2020. rezultat podebljala na više od 238 milijuna, što je i Dugo Selo podiglo na županijskoj ljestvici”, kako piše Marija Brnić za Poslovni dnevnik.
Snažan rast ima i samoborska Klimaoprema, proizvođač rashladne i opreme. Prihodi su mu s 88 milijuna porasli na 233 milijuna. Rast prihoda dominantno ostvaruje na stranim tržištima, što ovu tvrtku čini vodećim izvoznikom Zagrebačke županije, sada već drugu godinu za redom pretekavši Bugatti Rimac.
Najveći po prihodima u Zagrebačkoj županiji je Lidl s ostvarenom 1,31 milijardom eura, skoro milijardu više od drugorangiranog Medical Intertradea iz Svete Nedjelje.
Slabija točka u rezultatima tvrtki Zagrebačke županije je konsolidirana neto dobit, koja je u odnosu na ostale županije iznosila još uvijek visokih 441 milijuna eura, no u odnosu na prethodnu godinu (632 milijuna) bila je za gotovo trećinu manja, bliže onoj iz 2022. kada je iznosila 386 milijuna.
Marinko Nikolić / Foto Vladimir Srajber: https://www.pexels.com/photo/s...
Ovaj prilog sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Pratite nas na
Facebook stranici,
Instagram profilu,
YouTube kanalu i
TikToku.
Pridružite se našoj
Facebook grupi
i raspravljajte o aktualnim temama.
Imate vijest – javite se na
news@dugoselo.info












